Bitka za Zagreb: U gradu dominira SDP, a HDZ napada po rubnim dijelovima

0
343
Foto: Nazor

U prošlotjednom tekstu prikazane su izborne jedinice u Hrvatskoj po klasifikaciji oscilirajućih (swing) jedinica i bojnih polja s obzirom na rezultate u prošla četiri parlamentarna izbora. Tri izborne jedinice klasificirane su kao oscilirajuće, gdje je razlika između dvije dominantne stranke bila relativno mala (II., VI., VII.), i u kojima su se mijenjali pobjednici u dosadašnjim izborima. Dvije izborne jedinice proglašene su bojnim poljima (IV., X.) s obzirom na to da je do sada pobjednik u te dvije jedinice u pravilu bio i pobjednik ukupnih izbora, uz uvjet da je zadržao svoja uporišta i da je omjer snaga unutar tri oscilirajuće izborne jedinice ostao najmanje jednak.

U ovom tekstu fokus je upravo na spomenute tri važne swing izborne jedinice, II., VI., i VII., između kojih su raspoređeni Grad Zagreb i dijelovi županija u okruženju (I. izborna jedinica koja obuhvaća centar i zapad Zagreba s malim dijelom Zagrebačke županije, pokazala se kao uporište SDP-a). Dosadašnji rezultati pokazuju da kada su izbori na nacionalnoj razini relativno izjednačeni između glavnih stranaka, tada je i odnos snaga unutar ove tri jedinice podjednak.

Slijedom toga potrebno je istražiti u kojoj je mjeri neizvjesnost rezultata u te tri jedinice posljedica kretanja glasova u samom Gradu Zagrebu, a u kojoj ovisi o kretanjima u ostalim dijelovima izborne jedinice.

Drugim riječima, je li udio Zagreba u izbornoj jedinici odgovoran za osciliranje i time ključan za izborni rezultat u toj jedinici, ili se izborni pobjednici prelamaju izvan Zagreba?

II. izborna jedinica

Druga izborna jedinica koja obuhvaća područja istočnog dijela Grada Zagreba i dijelova Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, značajno je oscilirala između HDZ-a i SDP-a u posljednja tri izbora. Na izborima 2003. HDZ je odnio pobjedu uz prednost od 25 tisuća glasova, što se pretočilo u dva mandata više u odnosu na SDP (6 naspram 4 mandata), a 2011. je Kukuriku koalicija uvjerljivo trijumfirala s čak 50 tisuća glasova razlike, odnosno omjerom mandata 8 prema 4. Pitanje je tko je uzrok te značajne oscilacije – istočni dio Zagreba ili ostali dijelovi izborne jedinice?

Izuzev Koprivnice, svako veće mjesto u drugoj izbornoj jedinici, uključujući i istok Zagreba, oscilira, različitim intenzitetima, između HDZ-a i SDP-a, što je vidljivo na našeo grafici. Iako je osciliranje II. jedinice 2003. i 2011. bilo jasno izraženo u korist ukupnih izbornih pobjednika, na izborima 2007., kada su HDZ i SDP vodili ujednačenu izbornu utrku, II. jedinica je prevagnula u korist SDP-a za svega 4 tisuće glasova, ali uz izraženo osciliranje od čak 32 tisuće glasova u odnosu na 2003. (prednost HDZ-a od 28 tisuća glasova istopila se u gubitak od 4 tisuće u 2007.). Izborne godine 2011. ta se prednost SDP-a i partnera još značajnije povećala na 52 tisuće glasova (pritom valja napomenuti da Kukuriku nije rasla samo zbog SDP-a jer su tomu pridonijeli i glasovi HNS-a i HSU-a, svaki sa po oko 10 tisuća).

Druga izborna jedinica stoga je u pravom smislu riječi swing jedinica (u kojoj se između dvije glavne opcije prelijevalo preko 50 tisuća glasova), i premda se može očekivati daljnje osciliranje birača u predstojećim izborima, ono ipak ne predviđa niti određuje ukupnog izbornog pobjednika.

Tko je unutar II. izborne jedinice više pridonio osciliranju, istočni dio Zagreba ili ostatak izborne jedinice? Doprinos Zagreba manji je nego ostatka izborne jedinice, što znači da ima stabilnije biračko tijelo od okruženja.

Primjerice, u istočnom dijelu Zagreba swing u korist SDP-a je 2007. bio 7 tisuća glasova (HDZ-ova prednost od skoro 5 tisuća glasova 2003. istopila se u gubitak od 2 tisuće 2007.). U ostatku izborne jedinice taj je swing bio značajno veći: HDZ-ova prednost od 23 tisuće glasova 2003. istopila se u gubitak od 2 tisuće glasova 2007.

Takva snažna oscilacija, premda je SDP-u u 2007. donijela samo 1 mandat više od HDZ-a u II. izbornoj jedinici, ukupno je izazvala preokret od 3 mandata za SDP (HDZ-u jedan manje, SDP-u 2 više nego na prethodnim izborima). Dakle, glavni nositelj oscilacija u II. jedinici nije bio istok Grada Zagreba, već okolica.

VI. izborna jedinica

U VI. izbornoj jedinici, koja obuhvaća jugoistočni dio Zagreba i Zagrebačke županije te Sisačko-moslavačke županiju, oscilacije su, iako primjetne, bile manje izražene nego u II. izbornoj jedinici na posljednja tri izbora. U VI. jedinici izborne preferencije pojedinačnih gradova pokazale su se nešto stabilnije tijekom izbornih ciklusa.

Na sva tri izbora u zagrebačkim biračkim mjestima u VI. jedinici pobijedio je SDP, povećavajući razliku prema HDZ-u (2011. tomu su pridonijeli glasači HNS-a i HSU-a) tako da je privlačio swing birače (za 14 tisuća između 2003. i 2011.), dok je HDZ crpio snagu iz Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

HDZ-ova prednost spram SDP-a u ostatku se izborne jedinice između 2003. i 2007. vrlo malo smanjila, za manje od tisuću, a 2011. potpuno je prešla na stranu SDP-a i partnera, koji su ostvarili prednost od čak 24 tisuće glasova.

Radi se o swingu u čitavoj izbornoj jedinici od gotovo 45 tisuća glasova u tri izborna ciklusa. U pogledu mandata oscilacija od 21 tisuća glasova u korist SDP-a 2007. donijela im je samo jedan mandat, dok HDZ-u nije oduzela niti jedan (obje stranke su ostvarile po 6 mandata). Tek 2011., zahvaljujući kombinaciji snažnog swinga u Zagrebu, a posebno u okolici, osvojeno je 3 mandata više od SDP-a i partnera, a 2 manje pripalo je HDZ-u (omjer 9 spram 4). HDZ je u 2011. u odnosu na 2007. izgubio blizu 30 tisuća birača, a Kukuriku koalicija dobila nešto više od 10 tisuća. Slično stoga kao i kod II. izborne jedinice, izborni rezultat bio je više pod utjecajem kolebljivosti birača u područjima izvan Zagreba, posebice u Sisku i Velikoj Gorici.

VII. izborna jedinica

U VII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća južni i jugozapadni dio Zagreba i Zagrebačke županije, Karlovačku županiju i istočni dio Primorsko-goranske, oscilacije su također izraženije u ostatku gradova i općina te izborne jedinice u odnosu na Grad Zagreb . SDP je od velikog zaostatka za HDZ-om od preko 24 tisuće glasova 2003. godine (u mandatima 7 HDZ prema 4 SDP), pretekao HDZ 2007. za 4 tisuće glasova (sa istim brojem osvojenih mandata po 6), a 2011. u sklopu Kukuriku koalicije postigao je prednost od 53 tisuće glasova, zajedno s glasovima HNS-a i HSU-a (u mandatima 9 SDP prema 4 HDZ). HDZ je između 2007. i 2011. izgubio podršku 34 tisuće birača u ovoj izbornoj jedinici. Unatoč snažnoj promjeni u korist SDP-a u Zagrebu od čak 23 tisuće glasova kroz tri ciklusa, ključno je ipak bilo pomicanje biračkih preferencija izvan Zagreba. Tako su gradovi i pojedine općine u kojima je HDZ gradio svoju bazu na posljednjim izborima prevagnuli u korist SDP-a s oscilacijama, primjerice, u Karlovcu od 10 tisuća ili u Samoboru od 6 tisuća birača. SDP je samo u Zagrebu na izborima 2011. ostvario prednost od preko 23 tisuće glasova, a u ostatku izborne jedinice blizu 30 tisuća glasova. Trend je stoga ponovno sličan kao i u prošle dvije swing izborne jedinice: najveći utjecaj na konačan izborni rezultat ipak imaju gradovi i općine izvan područja Grada Zagreba.

Sve tri promatrane izborne jedinice koje obuhvaćaju dijelove Grada Zagreba predstavljaju primjer swing jedinica, sa značajnim osciliranjem biračkih preferencija (različitim intenzitetom između pojedinih mjesta), odnosno prelijevanjem glasova između stranaka (sa značajnim preokretima između glavne dvije stranke). U sve tri se može ustanoviti da su oscilacije glavnim dijelom rezultat velikog broja swing birača izvan područja Grada Zagreba, iako ne treba zanemariti niti ulogu glasača iz Zagreba koji su također skloni osciliranju, ali nižeg intenziteta. Osim toga, izborne jedinice koje obuhvaćaju dijelove Zagreba karakterizira i najveći broj tzv. propalih glasova (onih za stranke koje nisu prešle izborni prag) u odnosu na sve ostale izborne jedinice. Radi se o broju od 170 tisuća (2003.) do 270 tisuća (2011.) glasova, od kojih preko polovice redovito dolazi iz Zagreba.

Za predstojeće izbore pitanje je stoga hoće li se dogoditi promjena trenda raspoloženja birača u obliku povratnog swinga (hoće li HDZ povratiti svoja uporišta, što su djelomice najavili na EU izborima 2014. te potom i na predsjedničkima 2015.) ili će se održati trend s posljednja dva parlamentarna izbora (gdje će SDP održati potporu birača u swing jedinicama te naročito u Zagrebu kao dijelu jedinica).

Unutar Grada Zagreba

Za potpunu sliku Grada Zagreba potrebno je uključiti i I. izbornu jedinicu (koja obuhvaća centar i zapad grada te mali zapadni dio Zagrebačke županije). U toj jedinici uvijek je pobjeđivao SDP; od pobjede 2003. sa 74 tisuće glasova (i 10 tisuća više od HDZ-a) narastao je na preko 101 tisuću 2007. (27 tisuća više od HDZ-a) te na 107 tisuća 2011. (čak 64 tisuće više od suparnika). HDZ je između posljednjih dvaju izbora pao u podršci za 30 tisuća birača te se i u ovoj jedinici dogodilo prelijevanje glasača, odnosno swing iz korpusa HDZ-a prema SDP-u, tako da je izborna jedinica potvrdila status uporišta SDP-a.

Kako bismo dobili bolji uvid u osciliranju unutar Zagreba, trebamo se pozabaviti kretanjem glasačkih preferencija na posljednja tri parlamentarna i posljednjim predsjedničkim izborima unutar gradskih četvrti i mjesnih odbora grada Zagreba. Grad Zagreb stoga promatramo kao hipotetski jednu izbornu jedinicu, imajući na umu njenu podjelu na četiri jedinice. Na interaktivnoj verziji mapa Zagreba na web stranicama izbori.jutarnji.hr moguće je pregledavati čitav niz izbornih rezultata posljednjih godina.

Mjesni odbori i gradske četvrti

Ono što je zanimljivo uočiti jest porast trenda dominacije SDP-a po mjesnim odborima i gradskim četvrtima od 2003. do 2011. (na izborima 2011. gotovo da nije bilo mjesnog odbora u kojemu nije pobijedio SDP na području Grada Zagreba), a taj se trend preokrenuo u korist HDZ-a u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. i time vratio odnos snaga u Zagrebu na situaciju iz 2003. godine. SDP je i dalje ostao vodeći u Zagrebu, no HDZ mu se u posljednje dvije godine prilično približio.

Trend u odnosu na dijelove grada je takav da centar i zapadni dio grada – Gornji, Donji grad, Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Podsused, Črnomerec – uvijek ostaju vjerni SDP-u (što SDP-u daje snagu u I. izbornoj jedinici), kao uostalom i Novi Zagreb (i istok i zapad, raspodijeljeni u VI. i VII. izbornu jedinicu), no ostali, rubni dijelovi grada poput Podsljemena, Dubrave, Peščenice, Sesveta, Brezovice, Strmeca i Odre imaju tendenciju oscilacije prema HDZ-u.

Pozitivan trend kretanja glasova unutar Zagreba u korist SDP-a kretao se u razdoblju od 2003. do 2011., a na posljednjim EU i predsjedničkim izborima taj je trend bio prekinut i preokrenut nazad na raspodjelu glasova po mjesnim odborima kakva je bila na snazi 2003. godine.

Takav se trend može iščitati i iz odnosa izlaznosti i broja glasova za obje stranke. Na izborima od 2003. do 2011. SDP jača i odvaja se od HDZ-a (pobjeđuje sa sve većim i većim razlikama), a na EU izborima 2014. HDZ je uspio preokrenuti trend i odnijeti pobjedu u Gradu Zagrebu (ukupna prednost od 11 tisuća glasova). Trend se vratio ponovno u korist SDP-a na predsjedničkim izborima 2015. (kandidat SDP-a pobijedio je za vrlo bliskih 16 tisuća glasova), no uspjeh HDZ-a je vraćanje odnosa snaga na situaciju iz 2003.

Interesantno je da u slučaju Zagreba promatranog kao hipotetski zasebnu izbornu jedinicu izlaznost pozitivno korelira s glasovima za SDP, a negativno s glasovima za HDZ. To je i dalje u suglasnosti s našim prijašnjim nalazom da se utjecaj izlaznosti na glasove jedino može tražiti na mikrorazini, u pojedinačnim izbornim jedinicama. Grad Zagreb nije izborna jedinica, već je podijeljen u 4 zasebne, unutar kojih korelacija izlaznosti i glasova blijedi.

Zaključno, ukoliko se postojeći trend, pokrenut u posljednje dvije godine održi, SDP će i dalje biti najjači u Zagrebu te će potvrditi uporište u I. izbornoj jedinici, no u ostale tri oscilirajuće izborne jedinice i rubnim dijelovima Zagreba HDZ bi mogao iskoristiti povratni swing i ugroziti poziciju SDP-a u odnosu na posljednja dva ciklusa parlamentarnih izbora.

Autor: Vuk Vuković

Izvor: izbori.jutarnji.hr

Komentari

komentara