Tko god pobijedio, županije i općine ostaju. Zašto? Pa to je pravo mjesto za uhljebe!

0
201
Izvor: coolklub.com

Koja god od dviju vodećih koalicija u zemlji bude u prilici nakon 8. studenoga formirati vlast, neće značajnije, a kamoli radikalno, zadirati u postojeći teritorijalni ustroj zemlje. Ako je o tome do sada i bilo dvojbi, one su uklonjene na jučer održanom okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) posvećenom javnoj upravi i teritorijalnom ustroju, na kojem su se i predstavnici SDP-a i predstavnici HDZ-a uglavnom zauzeli za zadržavanje statusa quo u teritorijalnom ustroju zemlje. Ili, u najboljem slučaju, samo za kozmetičke promjene.

Izvor: coolklub.com

I u SDP-u i u HDZ-u, naime, Hrvatsku i dalje vide podijeljenu na županije, gradove i općine. Za SDP je to, više je puta ponovio ministar uprave Arsen Bauk, prvorazredno političko pitanje oko kojeg u hrvatskom društvu nema suglasnosti, a mogućnosti zadiranja u aktualni teritorijalni ustroj države limitira i Ustav.

Stopljeni građani

S druge strane, u HDZ-u inzistiraju na zadržavanju postojećih županija, uz obrazloženje da su se građani “stopili” s njima.

– Drago mi je da smo konačno uklonili dvojbe oko toga što sa županijama. Kukuriku koalicija je u vezi s tim dosta lutala: prvo je zagovarala regije, da bi se sada vratila na županije. Županije su nezaobilazne – kaže Goran Pauk, šibensko-kninski župan iz redova HDZ-a i predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Dvije vodeće stranke u zemlji slično gledaju i na budućnost gradova i općina. I u SDP-u i u HDZ-u svjesni su da brojne općine, među kojima nemali broj njih nema ni tisuću stanovnika, ne bi mogle opstati bez pomoći države, što znači da same nisu u stanju financijski pokriti ni “hladni pogon” vlastita postojanja, no u objema strankama ističu kako su one, bez obzira na to jesu li financijski održive, važne već i zbog ulaganja u lokalnu infrastrukturu.

Šumovi i resetiranja

Drugim riječima, da je u Hrvatskoj ostalo samo stotinjak općina, koliko ih je bilo do početka 1993. godine, pitanje je kada bi brojni gradići i sela dobili prijeko potrebnu infrastrukturu. K tome, i briga o građanima i lokalnoj zajednici, ističe Darko Koren, koprivničko-križevački župan i predstavnik Domobljubne koalicije na okruglom stolu, bolja je s malim općinama. Već i time one su, po mišljenju vodećih stranaka, opravdale svoje postojanje.

Vodeće stranke u redefiniranje gradskog i općinskog ustroja ne bi išle sjekirom, nego bi eventualne zahvate provodile zaobilaznim putem.

Teritorijalni ustroj Hrvatske, koji čini 21 županija, 128 gradova i 428 općina, pri čemu se Grad Zagreb pojavljuje u dvojakoj funkciji – kao grad i kao županija, poslodavcima je već godinama trn u oku. Uz to što ga smatraju preskupim za državu veličine Hrvatske, on je, tvrde, i neučinkovit, te je u velikoj mjeri krivac za slabu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Štoviše, upravo su brojni i visoki parafiskalni nameti koje nameće lokalna samouprava jedna od glavnih primjedbi poslodavaca.

U HUP-u upozoravaju i na “šumove u komunikaciji” koji se često javljaju između vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a što je jedna od glavnih kočnica investicija. Stoga u HUP-u zagovaraju “resetiranje” sustava lokalne samouprave.

– Ne znam za tvrtku koja ima 20 podružnica, to ima samo HGK – istaknuo je Petar Šimić, direktor “Primacošpeda”.

Dodao je kako pritom ne zagovara ukidanje ove ili one teritorijalne jedinice jer bi optimalna rješenja trebale dati analize. Ipak, kao građanina i poduzetnika zanima ga da od države i lokalnih jedinica dobije brzu i kvalitetniju uslugu.

Na HUP-ove primjedbe nadovezuju se i one koje se često mogu čuti u javnosti, a prema kojima je upravo regionalna i lokalna samouprava, kako upozorava Goran Zelić, postala “pravo mjesto” za klijentelizam i uhljebljivanje kadrova po političkim i drugim linijama.

Ni u stručnim krugovima, čini se, nemaju puno bolje mišljenje o dosezima hrvatskog modela lokalne samouprave, a ne slažu se ni s ocjenama da je on općeprihvaćen među građanima, kako tvrdi politika. Tako Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorava da velika većina gradova i općina u Hrvatskoj ne ispunjava ni svoje osnovne uloge – od političkih, preko upravnih pa do socijalnih. Lokalne su jedinice uglavnom zakazale i u svojoj razvojnoj ulozi, posebno u korištenju novca iz fondova EU-a s obzirom na to da često nemaju novca za sufinanciranje projekata. U većini njih izostao je i razvoj instrumenata civilnog društva, pa su referendumi, građanske inicijative i mjesni zborovi rijetka pojava.

Kružni tok

– Hrvatska je praktično, u funkcionalnom smislu, odustala od sadašnjeg teritorijalnog ustroja, iako ga još uvijek zadržava na sadašnjoj razini pojavnosti – ocijenio je Đulabić, potkrijepivši to, među ostalim, činjenicom da se glavnina upravnih, sudbenih i drugih usluga stanovništvu zapravo i dalje pruža u nekadašnjim općinskim središtima.

Iz HUP-a poručuju da od stranaka u javnoj raspravi ne uspijevaju čuti konkretne odgovore na pitanje kako žele reformirati lokalnu samoupravu.

– Bojim se da ćemo i s novom Vladom, koja god bude, voditi iste diskusije. Stalno se vrtimo u kružnom toku – zaključio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Piše Adriano Milovan

Hrvatska-županije

Pauk: Dajte nam više

Županije su opravdale svoje postojanje, što se vidi i po velikom broju projekata EU-a u kojima sudjeluju, a kojih je oko 1100, poručio je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Da bi županije bile učinkovitije, smatra Pauk, potrebno je provesti decentralizaciju i prenijeti dio ovlasti države na njih. To se posebno odnosi na djelatnosti zdravstva, školstva i dodjelu državnog zemljišta.

– Sve ono čime se bave uredi državne uprave na lokalnoj razini, županije bi mogle raditi efikasnije – istaknuo je Pauk.

Usporedo s prijenosom ovlasti, država bi županijama trebala prepustiti i dodatne prihode. Odluku o tome, istaknuo je Pauk, morat će donijeti nova Vlada, a kao mogućnost je naveo i prijenos dijela prihoda od PDV-a i poreza na dobit s države na županije.

Lokalna samouprava

Lijevi: Udruživanje

Iz SDP-a, primjerice, poručuju kako je nedavnim zakonskim izmjenama općinama omogućeno da se same udružuju na dobrovoljnoj razini. Posebne bi ovlasti u SDP-u davali i velikim gradovima.

Desni: Objedinjavanje

I u HDZ-u kažu da broj gradova i općina, sam po sebi, nije problematičan, nego problem predstavljaju ovlasti, koje mnoge od njih nisu u stanju ni financirati. Zato su i u HDZ-u skloni samo “finom podešavanju” lokalne strukture, a ono se mora temeljiti na jasnim kriterijima i dobrovoljnosti.

Čak se, ističe Pauk, pojedine općine teritorijalno i ne moraju spajati, nego mogu objedinjavati određene funkcije. Tu mogućnost, inače, i sada dopuštaju hrvatski zakoni, no malo koja jedinica lokalne samouprave koristi te mogućnosti.

Centralizirana država

Za sam teritorijalni ustroj kakav postoji u Hrvatskoj, Đulabić ističe da je koncipiran centralistički te da je znatno manje učinkovit od onoga u, primjerice, Austriji ili Sloveniji. Jedan od izlaza vidi u poticanju okrupnjivanja jedinica lokalne samouprave kako bi se stvorile veće teritorijalne jedinice, koje će stanovništvu biti u stanju pružati usluge.

Brački poučak

U objema strankama, doduše, svjesni su da će dio općina u budućnosti vjerojatno trebati ukinuti. Ipak, i SDP-ovci i HDZ-ovci priznaju kako će u lokalnim sredinama biti vrlo teško slomiti otpor građana ukidanju “baš njihove” općine.

– Brač je danas podijeljen na jedan grad i sedam općina, dok je nekad cijeli otok bio jedna općina. U budućnosti bi on mogao biti ili jedna ili osam općina, a nikako četiri, kako pojedinci predlažu – objasnio je Bauk “bračku dilemu”, objasnivši da su se stanovnici srodili s postojećom podjelom.

Autor: Zoran Šagolj

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Komentari

komentara